Početak
Počeci filma sežu u daleku prošlost. Prve skice «camere obscuro» skicirao je i opisao još 1500. godine Leonardo Da Vinci. To je bila primitivna kutija od dasaka sa rupicom na jednoj strani, a unutar kutije(sanduka) nalazila se svijeća koja je isijavala svijetlo kroz rupicu, pa ako se ispred nje stavio neki predmet, mogla se je na zidu pratiti njezina projekcija. Prije toga poznate su i projekcije u staroj Kini. Bila je to projekcija sjena na praznom bijelom platnu, okrenutom prema publici. Prve spoznaje o prolasku svijetlosti kroz prozirne predmete opisao je 1589. John Baptist Porta. On je na staklo ucrtavao slova i slike, te ih okretao prema suncu i promatrao sjene na podu. Bila je to preteča tzv. Čarobne svjetiljke poznatije u povijesti kao «Laterna Magica».Njemački fizičar i matematičar Athanasius Kircher u 17 stoljeću konstruirao je uređaj pomoću kojega je noću projecirao slike na suprotnoj strani zgrade, na koju je stavio veći papir. Izvor svijetlosti bila je obična svijeća. Da bi izoštrio sliku, ispred crteža je stavio leću. Ovakva naprava je kod ljudi izazivala strah i paniku.Velika avantura zvana «filmska umjetnost» započela je s francuskim redateljem i producentom Louisom Lumierom(1864-1948). Iako se izum filma pripisuje braći Lumiere, nešto prije Louisa i Augustea Thomas Edison je snimio prve kadrove svojom glomaznom kamerom, no nije je mogao upotrebljavati izvan studia. Louis i August su uspjeli snimiti duži filmski zapis, i to izvan studijskih uvjeta.1894. godine, demonstracija Edisonovog kinetoskopa, potaknula je interes braće Lumiere za pokretnim slikama.1895. godine Louis Lumiere patentirao je kinematograf.Za razliku od Edisonove kamere koja je zbog težine bila nepokretna ,te je mogla snimati samo ono što su postavili ispred nje, kinematograf je težio tek 5 kilograma, pa nije bio vezan uz studio. Osim toga, mogao je raditi kao kamera, štampač i kao projektor. Prvi film braće Lumiere zvao se Radnici napuštaju tvornicu Lumiere, a snimljen je 1895. Iste godine snimili su još dvadeset filmova(Dolazak vlaka u stanicu, Hranjenje djeteta, Zalijevanje vrta, Utrka u vrećama i dr.).Prva privatna projekcija se održala 22.ožujka 1895.godine, a prvu javnu projekciju održali su u pariškom Grand Cafeu 28.prosinca 1895.godine. Od toga dana počinje mnogobrojno usavršavanje filmskih kamera i projektora.Nakon Pariške izložbe godine 1900, tijekom koje su projecirali film na platnu veličine 33x25 metara, braća Lumiere su odlučili da se umjesto snimanju filmova posvete isključivo proizvodnji i prodaji svojeg izuma. Tijekom svoje kratke filmske karijere doveli su film na 5 kontinenata i pokazali svijetu njenu ljepotu.
Zvučni film
U vrijeme nijemog filma svi su se zvukovi proizvodili uživo tijekom projekcije. Velika kina angažirala su cijele orkestre, ili ljude koji bi u određenom trenutku proizveli neki zvučni efekt, dok bi u malim kinima sav posao obavljao jedan pijanist. Prvi pokušaj drugačijeg spajanja zvuka i filma zvao se kinetofonograf, a izumio ga je 1889. godine W.K.L. Dickson, koji je radio za Thomasa Edisona. Ta je naprava sinkronizirala zvuk s gramofona sa slikama projiciranim na platnu, ali iz raznih razloga sistem nikada nije razvijen. Nakon toga jedna od najvećih svjetskih korporacija, American Telephone&Telegraph, razvila je upotrebljivi sistem sinkroniziranja gramofona i projektora, a tada je hollywoodska tvrtka Warner Bros je 1926. godine odlučila prihvatiti taj sistem. Sistem je nazvan vitafon, a počeo se koristiti od 6. kolovoza 1926. na premijeri filma Don Juan u newyorškom Refrigerated Warner Theateru. Vitafon je bio aternativa za žive glazbenike. Godine 1927. premijerno je prikazan film The Jazz Singer(Pjevač Džeza), u kojem glavna zvijezda Al Jolson nije samo pjevao pjesme snimljene na vitafonu, već je govorio publici i razgovarao sa svojom majkom na platnu. Film je postao hit tek kada su usljedile projekcije izvan New Yorka. 1928. godine u filmu Lights of New York (Svjetla New Yorka) su se svi dijalozi mogli slušati. Tehnologija zvuka na filmu počela se brzo razvijati-od zvukova s ploča do onih koji su se snimali na sam film, koji će postati standard filmske industrije. Njih je razvijao Fox Film Corporation koji je u to doba bio jedini konkurent Warner Brosu. U tom sistemu, nazvanom Fox Movietone, fotoelektrična ćelija pretvarala je zvučne valove u svijetlosne i snimala ih na rub filmske trake. Ta se optička traka čitati posebnim projektorom. Fox Movietone predstavljen je 30.travnja 1927, svega pet mjeseca nakon Pjevača đžeza. Do 1935. godine zvučni je film postao svjetski međunarodni standard.
Film u boji
Potraga za bojom u filmu počela je u najstarijim danima kinematografije. Najstariji način dodavanja boje bilo je fizičko bojenje filma. Nakon razvijanja filma, pojedine bi se sličice bojale ručno ili se cijeli film tonirao umakanjem u otopinu s bojom. Kod bojenja je na jednoj slici moglo biti više boja, dok je kod toniranja cijela slika bila iste boje. Rukom bojani filmovi pojavili su se već 1894.,a u upotrebi su bili do 1910. Prvi praktičan i uspješan sistem bojanja zvao se kinemacolor, a patentirao ga je u Engleskoj 1906. George Albert Smith. Tvrtka Natural Color Kinematograph Company proizvela je 1911., nakon eksperimentiranja s kratkim filmovima, prvi dulji film u boji-The Durbar at Delhi.1915., Amerikanci Herbert T.Kalmus i Daniel F.Comstock počeli su eksperimentirati s procesom bojenja filma koji su nazvali technicolor. Ranih dvadesetih Technicolor je već bila tvrtka koja kolorira filmove raznim naprednim metodama naslovljen je Toll of The Sea(1922.). U doba kada je film prelazio iz nijemog u zvučni Hollywood je koristio technicolor kao dodatnu atrakciju za mnoge glazbene filmove, ubacujući kolorirane sekvence. No dvobojni sistem koji je tada korišten nije opravdavao dodatne troškove, pa je do 1932., nakon što se nebičnost novotarije istrošila, malo koji holivudski film rađen u koloru. U tom kritičnom trenutku Technicolor je predstavljao napredniji sistem koloriranja, koji će dominirati industrijom u narednim desetljećima. Prvi igrani film produciran je u novoj, trobojnoj technicolor-tehnici bio je Becky Sharp Roubena Mamouliana(1935). Technicolor je vrhunce slave doživio s filmom Prohujalo s vihorom(Gone with the Wind, 1939.). Do ranih pedesetih filmovi u boji više nisu bili iznimke već pravilo.
Hollywood
Hollywood je centar američke filmske i televizijske industrije, dio je Los Angelesa. Ime mu je dala Deida Wilcox, žena političar iz Kanzas Cityja, po svom ranču na kojem se danas nalazi Hollywood. U ranim danima američke kinematografije centar filmske proizvodnje bio je uglavnom u New Yorku, ali i u Chicagu i još nekim američkim gradovima. Južna Kalifornija je privlačila filmaše zbog velikog broja sunčanih dana i raznolikosti terena.1907. filmaš William N. Selig preselio je dio svoje tvrtke iz Chicaga u Los Angeles,1909. na losanangeleskom Mission Roadu otvorio prvi veliki filski studio i tako postao prvi producent koji je filmove redovno radio na zapadnoj obali.
Nagrade
U francuskom gradu Cannesu svake se godine održava najprestižniji svjetski festival, Festival International du Film. Stvoren je 1939. kao odgovor na prijevare prilikom ocjenjivanja na filmskom festivalu u Veneciji, ali trebalo je pričekati 1946. da se prvi kanski festval održi. Kao kod Oskara, na festivalu se ocjenjuju različite kategorije, a 1955. je stvorena najpoznatija nagrada festivala, Zlatna palma. Ona se dijeli najboljem filmu.
Od 1944. godine svakog siječnja ili veljače dodjeljuje se Zlatni globus. Tu se nagradu često koristi kao indikator koji će film dobiti Oskara, jer se to često događalo. Globus se dodjeljuje za filmska i televizijska dostignuća.
Zlatni medvjed se dodjeljuje na filmskom festvalu u Berlinu, koji je osnovan 1951. godine. Ove je godine održan 53. Berlinski filmski festival, a nagradu za najbolji film dobio je In This World, režisera Machaela Winterbottoma.
Oskar je nagrada koju dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i znanosti(AMPAS, Academy of Motion Pictures and Sciences). Akademija osnovana je 4. svibnja 1927., a statua koja se dijelila kao nagrada filmašima bila je bezimena sve do 1931. Tek je 1935. godine dobila ime Oskar.
Zanimljivosti
Međunarodna anketa 144 filmska kritičara i redatelja, koju je polovicom prošle godine proveo Britanski filmski institut(BFI), proglasila je Građanina Kanea Orsona Wellesa najboljim filmom svih vremena, no prema istraživanju vodiča Zagat Movie Guide, koje je donijelo popis 1000 najboljih filmova prema mišljenju 5338 ljubitelja filma, najbolji film svih vremena je Kum Francisa Forda Copolle. Na drugom mjestu je Casablanca, a slijede je Ratovi zvijezda, prohujalo s vihorom i Iskupljenje u Shawshanku. Građanin Kane nalazi se na osmom mjestu.
Top-lista najvećih zarada do 2002. godine.($)
Titanic(1997)- 1835 milijuna
Harry Potter i kamen mudraca(2001)-
968,7 milijuna
Fantomska prijetnja(1999)-925,5 milijuna
Jurski park(1993)- 920 milijuna
Gospodar prstenova: Družina prstena(2001)-
860,3 milijuna
Rekordi
